Klapa „Furešti“ iz Zagreba nastupila na tradicionalnoj pokladnoj zabavi

Kao muška klapa koja se rado odaziva na nastupe i druženja u Hrvatskoj i inozemstvu, sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv p. Tomislava da dođemo pjevati na tradicionalnoj pokladnoj zabavi koju svake godine priređuje Hrvatska katolička misija u Parizu. Bila je to dobra prilika da osim dodatnog upoznavanja Pariza posjetimo i p. Tomislava, našeg bivšeg župnika u župi bl. Augustina Kažotića u Zagrebu, s čije je dužnosti i otišao 2011. godine na novu službu u Pariz. Naša veza s p. Tomislavom seže od župnog vjeronauka i zbora, raznih (fizičkih!) poslova za potrebe župe, a nastavila se pjevanjem na misama nakon osnivanja klape „Furešti“ 2004. godine, što je sve dokumentirano u monografiji Župa bl. Augustina Kažotića 2001.-2011. (Zagreb 2011). Klapa „Furešti“ formirana je uglavnom od članova župe s ciljem nastavka druženja na temelju uspostavljenog zajedništva, u čiju je svrhu osnovana i „Udruga Marjan – udruga za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine“ (www.udruga-marjan.hr).

Veseleći se novoj prigodi za druženjem i dodatnim povezivanjem, u Pariz smo krenuli 11. veljače 2012. praćeni velikim snijegom i hladnoćom u Hrvatskoj, a dočekani toplijim i vedrim vremenom u Parizu. Tijekom prvog dana ostalo je vremena samo za zajedničku večeru s domaćinima u misiji, p. Tomislavom i časnim sestrama Ernestinom i Željkom, te za tonsku probu u dvorani u kojoj će se održavati pokladna zabava. Sutradan, u nedjelju, pjevali smo na sv. misi u 12h, što nam je bilo posebno drago. Na misi smo izveli nekoliko novijih, modernih duhovnih pjesama, kao i tradicionalne hrvatske pučke pjesme kako bi nam se i svi ostali mogli pridružiti u zajedničkom pjevanju.

Nakon mise uslijedio je ručak i pokladna zabava u dvorani ispod crkve. Trebamo odmah reći da nam je drago što smo imali prigodu doživjeti to veselo i za nas zanimljivo iskustvo. Nismo naravno znali kako izgledaju priredbe i zabave Hrvata i njihovih gostiju u Parizu, stoga je pokladna zabava bila odlična prilika doći u kontakt s njima, upoznati se, čuti kako žive i rade, te dakako kako se zabavljaju. Već pri prvim upoznavanjima zapazili smo da naši domaćini potječu iz raznih regija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i da su im se na zabavi pridružili dragi gosti iz Slovenije, Poljske i naravno domaćini Francuzi. Zbog toga se i naš glazbeni repertoar sastojao od pjesmama iz svih hrvatskih regija, pa su se na nastupu mogle čuti pjesme iz Dalmacije, Zagorja, Slavonije, Hercegovine… Mi smo inače klapa koja pjeva uglavnom dalmatinske klapske pjesme, višeglasno i a capella, ali smo za ovu prigodu, uz pomoć gitare, izveli i niz popularnih, zabavnih i domoljubnih pjesama. Konačno, kako su naši domaćini bili iznimno plesno raspoloženi, repertoar se – posebno što je zabava sve više odmicala – nametao jednostavno sam po sebi. Od dalmatinskih pjesama poput „Večeras je naša fešta“ preko slavonske „Juliške“ do nezaobilaznih hitova Miše Kovača. Na podiju se posebno isticala jedna dobro uigrana grupa koja je uvijek iznova tražila slavonske pjesme tako da se ono poznato slavonsko ijujukanje neprestano razlijegalo dvoranom. I mi iz klape, premda svi odreda mladići, bili smo zadivljeni plesnom energijom naših domaćina, posebno onih starijih! I to u kontinuitetu od početka nastupa u 13h pa do kraja zabave oko 18, 19h! Neki od nas su im se pridružili u plesu, ali njihov ritam nije bilo nimalo lako pratiti. Kao zanimljivost ističemo i da je bilo nekih pokušaja da se ostvare određeni kontakti za naša dva još neoženjena člana klape.

Tijekom zabave je – u pauzi između dvaju glazbenih i plesnih dijelova – održan i izbor najbolje maske među najmlađima. Budući da nam je kao klapi pripao zadatak da predstavljamo žiri, možemo samo potvrditi da uopće nije bilo lako izabrati samo tri maske od toliko maštovito maskirane djece. Naš je izbor pao na malu bolničarku, vilu i gusaricu, kojima smo podijelili poklone koje su pripremile časne sestre, a svima ostalima pripali su bomboni.

 Završetkom pokladne zabave svi smo iz klape dijelili osjećaj ugodnog i emotivnog nastupa. Bilo nam je drago što smo, kako je zabava odmicala, malo po malo upoznavali naše domaćine: od plesača na plesnom podiju, preko kuharica koje su priredile odličan ručak za sve, do onih u drugim dijelovima ispunjene dvorane u kojoj je bilo između 150 i 200 ljudi. Bilo je zanimljivo čuti kako žive u Parizu i koliko često posjećuju Hrvatsku. Govorili su nam koliko naporno rade u Francuskoj i koliko im stoga ove zabave koje priređuje misija znače. Čuli smo i o njihovim naporima da, u sklopu misije i u suradnji sa p. Tomislavom i časnim sestrama, organiziraju uvijek nove susrete na kojima će ih se što više okupiti i na kojima će se družiti. Mogli smo se osvjedočiti i koliko se trude kako bi djeca i mladi naučili ili ne zaboravili hrvatski jezik i imali kontakt s zemljom iz koje potječu njihovi roditelji ili bake i djedovi.

Nakon pokladne zabave u nedjelju, ponedjeljak je bio dan za razgledavanje Pariza. Vođeni p. Tomislavom obišli smo poznate pariške lokalitete i kupovali poklone i suvenire za naše obitelji. Iako je dan protekao u cjelodnevnom hodanju i obilaženju, navečer je u misiji opet odjekivala naša pjesma i smijeh.

Smješteni za ta četiri dana u misiji, imali smo prigodu upoznati život u njoj, način na koji funkcionira i razne aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Saznali smo nešto više i o naporima koje misija ulaže za zadržavanje crkvenog i pastoralnog prostora koji je dosad koristila. Na kraju možemo samo potvrditi da smo zahvalni na pozivu te gostoprimstvu koji su nam pružili p. Tomislav i časne sestre Ernestina i Željka. Bio je to lijep i ugodan boravak te srdačno druženje s našim domaćinima. Hrvatskoj katoličkoj misiji u Parizu želimo i dalje puno uspjeha u radu i okupljanju Hrvata te joj poručujemo – vidimo se opet! Moramo, između ostalog, još jednom ispitati mogućnosti spomenutih kontakata koji bi možda vodili sakramentu braka! Više nego dovoljan razlog, zar ne? Donc, merci beaucoup et a bientôt à Paris!

Klapa „Furešti“

Nastup u novim prostorima Merkur Osiguranja

Klapa Furešti, Zagreb: Nastup Merkur Osiguranje31. siječnja 2012. klapa Furešti nastupila je na otvorenju novog Merkurovog poslovnog centra u ulici Ljudevita Posavskog, u Zagrebu. Na otvorenju centra okupili su se mnogi cijenjeni uzvanici našeg sponzora Merkur osiguranja d.d. iz Hrvatske i inozemstva, od kojih su se neki po prvi puta susreli s klapskim pjevanjem, no nisu ostali ravnodušni. Bila nam je iznimna čast predstaviti našu kulturnu baštinu te sljubiti hrvatsku tradiciju s modernim, ali ujedno i akustičnim poslovnim prostorom suvremene arhitekture.

 

Klapsko kolinje (Letovanić, 13. i 14. siječnja 2012.)

Već svakogodišnja tradicija Udruge Marjan (od 2004.godine) nije izostala niti ove godine. Dio društva se okupio u petak 13. koji je bio nesretan isključivo za jednu svinju od 250 kg.U subotu od ranoga jutra kompletna muška postava udruge je uz pjesmu i šalu obradila dan prije pripremljene polovice. Svatko je rutinski odradio svoj dio posla, a Milan i Bero su se brinuli da ne budemo gladni i žedni. Krajnji rezultat dobro organiziranoga zajedničkog rada bio je hrpa kobasica, krvavica i čvaraka koje društvo konzumira na zajedničkim druženjima. U smiraj dana posao je završen te se uz bogatu večeru i izvrsno domaćinovo vino pjesma čula kroz Letovanić još dugo u noć.

Nastup u Gabeli

Prošlo je već više od pola godine od našeg nastupa u Gabeli, ali sjećanja još nisu izblijedjela. Buletova rodica Slavica Eldić pozvala nas je da kao jedna od 4 klape nastupimo prije klape Maslina (glavnih gostiju večeri) u malom hercegovačkom mjestu Gabela koje pripada općini Čapljina, a nalazi se nedaleko od Metkovića. Gabela je poznata iz 80 godina prošlog stoljeća kada je povjesničar Robert Salinas Price ustvrdio da po svojim zemljopisnim značajkama odgovara ni više ni manje nego Homerovoj Troji. Iako to nije nikada dokazano selo je poznato preko noći te se zbog kulturnog značaja već nekoliko godina u njemu održava manifestacija “Jel’ Gabela gdje je prije bila” u organizaciji HKUD Gabela i mjesna zajednica Gabela. U sklopu nje jedna večer je rezervirana za nastup klapa.
Poziv na nastup Bule je glatko odbio jer nije mogao ni sanjati da bi se 31.07. u jeku sezone godišnjih odmora klapa mogla skupiti za jedan ovako ozbiljan nastup. Međutim mogućnost nastupa uz klapu Maslina, slobodno možemo reći, instituciju hrvatskog klapskog pjevanja, bila je jača i od obveza pa je većina članova izmijenila i prilagodila svoje planove te smo se 30.07. zaputili prema Hercegovini. Dan ranije smo došli jer je trebalo ispitati teren. Spavali smo u već legendarnoj obititeljskoj kući “Bule” koja je nepresušan izvor anegdota vezanih uz klapu. Nećemo ih sada navoditi jer bi se o tome mogla napisati knjiga pa ćemo se skoncentrirati na sam nastup. Samo ćemo reći da je trebalo podgrijati glasnice i prilagoditi ih na hercegovačku klimu (čitaj zrak, vino, ljude)…Neki su se prilagodili jače…na klimu… na kupalištu Kravica na Trebižatu, kod Vence i Buletovog rođaka Franje pa su idući dan dočekali spremniji.

U nedjelju popodne 31.07. došli smo do zidina starog grada u Gabeli gdje se održavala klapska večer. Već na tonskoj probi bilo je jasno da će to biti poseban nastup. Nikada prije, niti poslije nismo pjevali na bolje podešenom razglasu. Prvi puta sam doživio da tonac (kojemu na žalost ne znam ime) tijekom nastupa točno prepoznaje koji glasovi su preglasni, a koji pretihi i ujednačava razglas u skladu s time i to sve za vrijeme nastupa. To može samo vrhunski profesionalac obzirom da nas je prvi puta vidio. Nakon našeg nastupa kojim smo svi bili zadovoljni (pjevali smo “Moja jube” i “Projdi vilo”) ostali smo slušati klapu Maslina. U tom trenutku sam osobno (a i drugi članovi su mi to rekli) bio ponosan što sam dio te večeri. Pjevati s ljudima koji već preko 30 godina pjevaju zajedno (prvo u klapi Šibenik, a onda u Maslini) je definitivno dosadašnji profesionalni vrhunac “furešta”.  Tijekom zakuske koja je bila nakon nastupa imali smo priliku pričati s članovima klape Maslina i pokupiti pokoji vrijedan savjet. U ponedjeljak smo većina nas uzeli godišnji jer bi bilo prenaporno putovati, a Tinu su u nedjeljuodvezli u Metković na autobus pa je on direktno s autobusa išao na posao. Na nastupu nije bio Jukić koji je u zadnji čas morao otkazati. Uz nas na manifestaciji su nastupili klapa Signum Čapljina, ženska klapa Neum te muška klapa Knez Domagoj iz Dračeva.

Obzirom na prošlogodišnje iskustvo vjerujem da bi se odazvali i na evenutalni novi poziv da dođemo pjevati u Gabelu.

Branimir Karačić

Nastup klape “Furešti” u sklopu ljetne manifestacije “Jel’ Gabela gdje je prije bila”

U sklopu tradicionalne četverodnevne ljetne manifestacije “Jel’ Gabela gdje je prije bila” održati će se koncert poznate šibenske klape MASLINA s prijeteljima. Koncert će se održati treće večeri manifestacije, tj. 31. srpnja 2011.god., s početkom u 21 sat usred zidina Staroga Grada u Gabeli. Uz klapu MASLINA publici u Gabeli predstaviti će se: – Mješovita klapa “SIGNUM” iz Čapljine – osnovana 2007. god. i do sada zabilježila brojne nastupe po okolnim župama i gradovima u BiH, a jedna od važnijih nastupa je svakako nastup u Austriji u Linzu, gdje je klapa izdala i svoj prvi CD s koncerta uživo. – Muška klapa “KNEZ DOMAGOJ” iz Dračeva – mlada klapa nastala u listopadu 2010.god., broji osam mladih momaka željnih pjesme, a pred njima su još brojni nastupi. – Ženska klapa “NEUM” iz Neuma – osnovana 2006.god., nastupila na mnogobrojnim susretima klapa u Hercegovini, te na festivalima duhovne glazbe u Vukovaru, Solinu, Zagrebu, pored toga organizator je Klapskih sureta u Neumu. – Muška klapa “FUREŠTI” iz Zagreba – djeluje u sklopu Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine “Marjan”, odlikuje ih posebna privrženost repertoaru tradicionalnih, ali i modernih sakralnih skladbi kojima često sudjeluje glazbenom predvođenju svetih misa diljem Hrvatske i na brojnim kulturno-umjetničkim događanjima i dobrotvornim koncertima. Organizatori manifestacije su HKUD “DRIJEVA” GABELA I MZ GABELA. Nastavi čitati

Branimirove kronike: godišnji odmor u BiH

Ne, to nije još jedna reklama za godišnji odmor koja je prepuna pretjerivanja, naprotiv – to je prava istina.
Siguran sam da vam je dobro poznato da ljetovanje na moru ne mora predstavljati jedini način kako je moguće provesti toliko očekivani godišnji odmor. Stoga je trenutno sve vise u modi odlazak u planine ili na neka druga kontinentalna mjesta, da bi u posljednje vrijeme postao pravi trend odlazak u Bosnu i Hercegovinu. Sigurno već poznajete neke osobe koje taj trend zdušno prakticiraju, a možda ste već i sreli neke od njih koji su se nakon takvog odmora vratili potpuno preporođeni. I za razliku od onih koji su se vratili s klasičnog godišnjeg odmora na moru, čije su priče uglavnom prilično uobičajene (sunčanje, kupanje, izležavanje itd.), posjetitelji BiH puni su najrazličitijih, cesto pomalo nevjerojatnih dogodovština. Mislim da ne treba isticati da je BiH, za razliku od ljetovanja na moru, na kojem uz vrućine, gužve, skupoću vrebaju i opasnosti od štetnog pretjeranog izlaganja suncu, preko neopreznih glisera, brojnih ježeva i razularene mladeži do drijemajućih vozača iz Poljske i Češke, puno sigurnije mjesto za mirni odmor: tamo nema Čeha, premda doduše vrebaju neke druge opasnosti, o kojima ćemo kasnije nešto vise reci Nastavi čitati